petak, 27. siječnja 2017.

Interdisciplinarni aspekti učenja: Fizika i Psihologija

Ovaj se članak bavi interdisciplinarnim aspektima učenja, u ovom slučaju fizike i psihologije. Objašnjava na koji se način putem eksperimnata i opažanja, otkrivanja novih znanstvenih spoznaja, mjerenja, identifikacije problema, proučavanje psiholoških karakteristika ljudi (percipiranje vremena, vrijeme reakcija, pragove). Već navedene tehnike su učestalo korištene od strane psihologa i fizičara. Učenici su zainteresirani za ove teme. One su vrlo bitne, ali su isključene iz tradicionalnih satova fizike i psihologije.


Utjecaj na interest učenika

2011.-2012- izvodili su pilot projek kako bi istražili način na koji laboratoriji utječu na interest studenata. Studente su pitali da ocijenje njihovo zanimanje za fiziku ( 0 ili 1 ili 2 boda). 0 (jako nisko) znači da nisu zainteresirani za fiziku, 1 osrednje zainteresirani i 2 maksimalno zainteresirani. Izabrali su grupu  studenata sličnih postignuća i mogućnosti. 814 interdisciplnarnih aspekata učenja: fizika i psihologija. Sastavili su 4 akademske grupe studenata: 2 kontrolne (47 članova) i 2 eksperimentalne (45 članova). Učenici eksperimentalne grupe su pohađali tečaj. Studenti kontrolne grupe nisu učili izvan laboratorija. Zasigurno su svi učenici učili tradicionalne satove fizike. Pitali smo studente da odgovore na ona pitanja prije i poslije učenja u laboratoriju.


Prije provođenja tečaja.
Grupe
Broj članova
Slabo zainteresirani (0)
Srednje zainteresirani (1)
Jako zainteresirni (2)
Grupe
Kontrolna
47
16
26
5
Eksperimentna
45
14
28
3


Nakon provođenja tečaja.
Grupe
Broj članova
Slabo zainteresirani (0)
Srednje zainteresirani (1)
Jako zainteresirni (2)
Grupe
Kontrolna
47
12
29
6
Eksperimentna
45
2
30
13


Tijekom ovoga istraživanja, u obje je grupe došlo do promjena na bolje. Zaključno, interdisciplinarni problemi koji se mogu riješiti samo na način spajanja nekoliko disciplina u jednu, zajedno. Postoje mnoge teme i važni problemi koji su zanimljivi mladim ljudma. Uporaba psiholoških karakteristika ljudi u proučavanju eksperimentalnih metoda vodi ka oštrom povećanju interesa za proučavanje fizike. Ali fizičari i psiholozi se nikada nisu sreli skupa u učionici: oni proučavaju različite probleme bez nekakvih efikasnih promjena. Mladim ljudima su najzanimljiviji problemi koji su povezani za različite radikalne probleme koji su često u različitim granama znanja, kao što su fizika i psihologija. U ovom slučaju, rješenja zainteresiranosti interdisciplinarnim tečajem je efikasnija nego kao svaki posebno. Učenici su ekstremno privučeni neobičnim laboratorijima i njihovim dostignućima.


Više o ovoj temi možete pronaći na: http://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1081514.pdf



Pitanja za vas:
Što mislite koju ulogu psihologija može imati u interdisciplinarnim predmetima? Koliko je bitno znanje iz psihologije da bi se neki predmet učinio pristupačnijim i zanimljivijim učenicima?

Broj komentara: 14:

  1. Psihologija je jako bitna kod planiranja nastave jer točno može uskladiti određenu dob djeteta s njihovim razumijevanjem gradiva. Svakako bi se mogla kombinirati s drugim predmetima kako bi djeci bilo zanimljivije i kako bi se gradiva više predmeta odmah nadovezivala.

    OdgovoriIzbriši
  2. Osnove psihologije bi trebali poznavati svi profesori i učitelji. Mogli bi ih primijeniti u planiranju i realiziranju nastave, a učenicima bi bilo puno lakše i zanimljivije pratiti nastavu jer bi ona tada bila prilagođenija njima i njihovom načinu razmišljanja.

    OdgovoriIzbriši
  3. Definitivno je bitno osnovno znanje psihologije da bi znali u kojem je stupnju razvoja djete određene dobi i da bi tako mogli prilagoditi zadatke djetetu.

    OdgovoriIzbriši
  4. Psihologija je neophodna za bilo koju ulogu u životu. Sposobnost uočavanja karaktera i uzročno posljedičnih veza u ponašanju pojedinca olakšava manipulaciju tom osobom i postavlja temelj za bilo koji uspješan oblik komunikacije. Na žalost većina ljudi koji odabiru zanimanja čija se uspješnost temelji na manipulaciji (uključujući pedagoge, psihologe i predavače)... nisu sposobni za bilo kakav kvalitetan oblik, kako uočavanja uzroka i posljedica određenog ponašanja, tako ni uspješne kontrole nad pojedincima. Znam da riječi manipulacija, kontrola itd. zvuče ružno i neprikladno, ali u esenciji... svaki oblik ponašanja koji je namijenjen izmjeni tuđe svijesti na bolje ili na gore jest manipulacija. Gotovo sve što činimo u životu je neki oblik manipulacije nekime ili nečime.

    OdgovoriIzbriši
  5. Psihologija je vrlo bitan faktor za održavanje nastave i praćenje iste. Svaki učitelj tebao bi imati makar osnovna znanja iz psiihologije kako bi mogao djeci na bolji način prilagoditi nastavu i nastavne sadržaje. Psihologija je po mom mišljenju osnova za svako zanimanje koje uključuje rad s ljudima, a posebice s djecom.

    OdgovoriIzbriši
  6. Smatram da je znanje psihologije vrlo bitno u podučavanju jer, između ostalog, ona govori o stupnjevima djetetovog kognitivnog razvoja gdje možemo saznati njihove sposobnosti i granice ovisno o dobi te se samim time dobro pripremiti za rad s njima.

    OdgovoriIzbriši
  7. Jako lijepo obrađen članak ! :)
    Slažem se s curama, psihologija je jako bitna za rad s djecom i smatram da bi svaki profesor trebao imati znanja iz psihologije.
    Važno je kao učitelj poznavati kako se djeca ponašaju i koje sposobnosti imaju odrastajući jer nisu isti u prvom,četvrtom i osmom razredu. Njihove sposobnosti se mjenjaju i učitelj mora znati to pratiti i raditi s njima na način da ga razumiju.

    OdgovoriIzbriši
  8. Koliko sam primjetio, u ovom se članku provodi jako zanimljiv eksperiment koji sam po sebi ukazuje na vanost psihologije interdisciplinarnim aspektima učenja pa čak i kada se radi o dvije znanosti koje su potpuno različite kao što su psihologija i fizika.

    OdgovoriIzbriši
  9. Poznavanje psihologije nije uopće bitno da bi se neki predmet učinio pristupačnijim i zanimljivijim učenicima jer psihologija je prirodna i društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju. Što znači da, u ovom slučaju, profesor ne mora analizirati svoje psihičke procese da bi predmet učinio zanimljivijim nego (ne)će to isto učiniti nesvjesno, a onda se uključuju psiholozi koji se bave tuđim problemima te analiziraju njegove psihičke procese. Nije li jezivo znati da si konstantno izložen psihoanalizi od strane profesora i da se na tebi provode eksperimenti?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Jako zanimljiv pogled na problematiku ove teme. Svakako daje drugačiju sliku iz jedne potpuno drugačije perspektive.

      Izbriši
  10. Vrlo je bito znanje iz psihologije jer ondje ucimo u kojoj dobi je dijete za sto sposobno I sukladno tome mi moramo djelovati I postavljati zadatke. Rad s djecom bez posjedovanja adekvatnog znanja je cisti apsurd.

    OdgovoriIzbriši
  11. Psihologija je sama po sebi teška ali jako zanimljiva znanosti i mislim da je znanje psihologije jako važna da bi se neki predmet učinio zanimljivim, samim time što psihologija nudi znanje o tome koje dobne skupine mogu i na koji način usvojiti određeni sadržaj.

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Upravo zato što je teška psihologija "teška" znanost, ljudi smatraju da je preteška za naučiti. Osnove su možda bitne ali izučavanje sveukupne znanosti je nepotrebno i pretjerano. Fokus bi trebao biti samo na djecu u razrednoj nastavi i eventualno na djecu koja su godinu dana mlaž, odnosno starija, kako bi učitelji bili spremni suočiti se sa naprednim, tj. darovitim, učenicima.

      Izbriši
  12. Psihologiju je bitno primijeniti u planiranju i realiziranju nastave. Time bi se učenicima olakšalo učenje te bi im bilo zanimljivije pratiti nastavu.

    OdgovoriIzbriši