Motivacija i strategije samoregulacije učenja: teorija, mjerenje i primjena- poglavlja 5.1 i 8.1: Skala uvjerenja o kontroli

5.1. Kognitivna uvjerenja o kontroli

Skala uvjerenja o kontroli (UKO) služi za mjerenje općih uvjerenja o kontroli (opća očekivanja učenika o mogućnosti postizanja željenih rezultata), uvjerenja o sredstivima potrebnim za ostvarivanje ciljeva ( očekivanja učenika o mjeri u kojoj određena sredstva učinkovito dovode do željenih rezultata) i uvjerenja učenika o prirodi inteligencije ( uvjerenje da je inteligencija nepromjenjiva osobina, vlastita sposobnost koja se ne može mijenjati).UKO skala predstavlja mjeru kognitivnih uvjerenja relevantnih za samoregulirano uenje. Skala sadrži 20 čestica i ispituje 5 kategorija kognitivnih uvjerenja koji su grupirani kao:
               1. PROAKTIVNA UVJERENJA O KONTROLI - Učenik vjeruje da trudom može postići uspjeh i ima opće uvjerenje o mogućnosti kontrole u situacijama učenja. (npr. Učenik dobije lošu ocijenu i vjeruje da može dobiti bolju jer se nije dovoljno potrudio ovaj put.)

               2.OBRAMBENA UVJERENJA O KONTROLI - Učenik vjeruje da vanjski čimbenici ili sposobnosti određuju uspjeh te da je inteligencija stabilna, nepromjenjiva osobina učenika (npr. Učenik dobije lošu ocijenu i kaže kako ju je dobio jer je glup i ništa ne zna ili da nije imao sreće te da ne  može puno učiniti da dobije bolju ocijenu.)

8.1 Skala uvjerenja o kontroli 

Skala se može primijeniti na grupi ispitanika ili u individualnom radu. Primjerena je primjeni s učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole, a može se primjenjivati i na višim razinama obrazovanja. Pri konstrukciji skale posebna je pozornost posvećena jezinoj komponenti i razumljivosti koje su osmišljene da budu razumljive djeci u dobi od 10 godina. Ukoliko se skala primjenjuje na mlađoj djeci, potreban je oprez te se savjetuje individualna primjena. Ispitanici se na skali od 5 stupnjeva procjenjuju u kojoj mjeri se navedene tvrdnje odnose na njih. Procjena na česticama koje pripadaju subskalama: Uvjerenje da je za ostvarenje ciljeva potreban trud i Opće uvjerenje o mogućnosti kontrole.Rezultat na obrambenim uvjerenjima o kontroli računa se zbrajanjem čestica koje pripadaju subskalama: Uvjerenje da ostvarenje ciljeva ovisi o vanjskim čimbenicima, Uvjerenje da je za ostvarenje ciljeva potrebna sposobnost i Uvjerenje o nepromjenjivosti kognitivnih sposobnosti.

Pitanja za vas:

 Mislite li da su djeca potpuno iskrena i nepristrana pri ispunjavaju upitnika? Što mislite, ima li više učenika koji svoj školski uspjeh pripisuju vlastitom trudu ili nepromjenjivim osobinama (kao npr. inteligencija)? Mislite li da je bolje kada svoj uspjeh pripisuju nepromjenjivim osobinama ili promjenjivim (kao trud) i zašto?

Self regulated learning strategies – predictors of academic adjustment

Osvrt na rad Ana-Maria Cazan 'Samoregulirane teorije učenja - predskazivač akademske prilagodbe'.

Istraživaje želi naglasiti odnose između učenikovog školskog uspjeha, psiholoških karakteristika motivacije za učenje, strategije učenja i način na koji su se prilagodili na prvoj akademskoj godini.
Istraživanje polazi od hipoteze da dotadašnji školski uspjeh, strategije samoreguliranog učenja i motivacije određuju akademsku prilagodbu.

UVOD

Prijelaz na svečuilište može biti stresno iskustvo. Jedan od važnih izazova je razvijanje navike učenja i prilagoditi svoje dotadašnje strategije učenja novom načinu akademskog učenja. Prijašnja istraživanja su pokazala da neuspješne strategije učenja utječu na poteškoće s prilagodbom na prvoj godini studija. Samoregulacija je povezana s akademskim uspjehom i prilagodbom.
Akademska samoregulacija se odnosi na studente koji su samostalni samoinicijativni učenici s mogućnosti  korištenja različitih strategija učenja kako bi postigli određeni cilj. Samoregulirajuće strategije učenja doprinose uspješnoj prilgodbi na studij. Ovi procesi su također povezani s učeničkim motivacijskim uvjerenjima koji su kombinacija učnikovih očekivanja uspjeha i vrednovanja dobre izvedbe znanja. Također postoje i afektivna uvjerenja koja mogu utjecati na prilagodbu studiju. Jedno od afektivnih uvjerenja je strah od pisanja testova. Učenici koji osjete tjeskobu prilikom pisanja testova koriste manje samoregulirane strategije učenja.
Osobne sposobnosti koje onemogućuju samostalno učenje i razvijanje navike učenja su više povezani s akademskim uspjehom i prilagodbom. Uspješna prilagodba se reflektira na učenikovo učenja i rezultate. Iako su kognitivne sposobnosti povezane s akademskim indikatorima uspjeha u školi, nedavno istraživanje upućuje da je sposobnost samoregulacije važnija nego njegov/njezin IQ.

METODA

Hipoteza
Očekuje se  da će pojedinci s višim akademskim uspjehom koristiti učinkovitije samoregulirajuće strategije učenja. Također se očekuje da prijašnji školski uspjeh samoregulirajuće strategije učenja i motivacijska orijentacija može ukazati na prilagodbu na studij.
Sudionici i procedura
Sudionici istraživanja su bili sveuilišni učenici na Transilvanijskom sveuilištu u Brasovu (280 studenata) . Mjerenja su bila provedena na učenicima prve godine psihologije obrazovanje. Sudionici su bili informirani o tome kako će dobiti povratnu informaciju o svojim uspjesima kao cijeli razred i individualno kao profil tipa učenja.
Mjera istraživanja
Korišten je upitnik akadmske prilagodbe (AAQ) i upitnik o motivacijskim strategijama učenja (MSLQ) .

REZULTATI

Samoregulacija je jako povezana s akademskom prilagodbom. Kognitivne i metakognitivne strategije su također važne za akademski uspjeh. Neočekivano, rezultati su pokazali slabu korelaciju između akademske izvedbe i kognitivnih i metakognitivnih strategija i umjerenu korelaciju između akademske izvedbe i samoregulirajućih motivacijskih strategija. Moguće objašnjenje je da učenici imaju jasno određen interes za određena područja te su akademske izvedbe manje relevantne za njihovo viđenje kompetencije. Prijašnji školski uspjeh ima slabu korelaciju samo sa samoregulirajućim strategijama ponašanja. Za regresijske modele hijerarhijski su formirani relevantni čimbenici koji određuju akademski uspjeh.

ZAKLJUČAK

Ovo istraživanje je istražilo ulogu samoregulacije i motivacije u studentovom prvom semestru na studiju kako bi se predvidjela akademska prilagodba. Korištene su globalne mjere motivacije i samoregulacije. Hipoteza je samo djelomično bila potvrđena jer akdemski uspjeh nije bio toliko važan kao prediktor prilagodbe na studij. Tjeskoba tijekom pisanja testa je povezana i s akademskom izvedbom i prilagodbom. Važnost samoefikasnosti kao prediktora je važna tijekom prve godine studija kada se student navikava na novu akademsku okolinu i navike učenja.
Daljnja istraživanja bi se trebala fokusirati na poboljšanje i adapciju MSLQ za sveučilišni level.

PITANJA ZA VAS:

Što je, po vašem mišljenju, najviše utjecalo na vašu prilagodbu na studij? Što mislite, kakav je odnos između IQ-a i samoreguliranog učenja kod akademskog uspjeha? Kakav je odnos između prijašnjeg školskog uspjeha i uspjeha na studiju? Može li student koji nije imao naviku samoreguliranog učenja, na prvoj godini studija steći tu naviku? Na koji način?

. Author links open the author workspace.