Interdisciplinarni aspekti učenja: Fizika i Psihologija

Ovaj se članak bavi interdisciplinarnim aspektima učenja, u ovom slučaju fizike i psihologije. Objašnjava na koji se način putem eksperimnata i opažanja, otkrivanja novih znanstvenih spoznaja, mjerenja, identifikacije problema, proučavanje psiholoških karakteristika ljudi (percipiranje vremena, vrijeme reakcija, pragove). Već navedene tehnike su učestalo korištene od strane psihologa i fizičara. Učenici su zainteresirani za ove teme. One su vrlo bitne, ali su isključene iz tradicionalnih satova fizike i psihologije.


Utjecaj na interest učenika

2011.-2012- izvodili su pilot projek kako bi istražili način na koji laboratoriji utječu na interest studenata. Studente su pitali da ocijenje njihovo zanimanje za fiziku ( 0 ili 1 ili 2 boda). 0 (jako nisko) znači da nisu zainteresirani za fiziku, 1 osrednje zainteresirani i 2 maksimalno zainteresirani. Izabrali su grupu  studenata sličnih postignuća i mogućnosti. 814 interdisciplnarnih aspekata učenja: fizika i psihologija. Sastavili su 4 akademske grupe studenata: 2 kontrolne (47 članova) i 2 eksperimentalne (45 članova). Učenici eksperimentalne grupe su pohađali tečaj. Studenti kontrolne grupe nisu učili izvan laboratorija. Zasigurno su svi učenici učili tradicionalne satove fizike. Pitali smo studente da odgovore na ona pitanja prije i poslije učenja u laboratoriju.


Prije provođenja tečaja.

Grupe		Broj članova	Slabo zainteresirani (0)	Srednje zainteresirani (1)	Jako zainteresirni (2)
Grupe	Kontrolna	47	16	26	5
	Eksperimentna	45	14	28	3

Nakon provođenja tečaja.

Grupe		Broj članova	Slabo zainteresirani (0)	Srednje zainteresirani (1)	Jako zainteresirni (2)
Grupe	Kontrolna	47	12	29	6
	Eksperimentna	45	2	30	13

Tijekom ovoga istraživanja, u obje je grupe došlo do promjena na bolje. Zaključno, interdisciplinarni problemi koji se mogu riješiti samo na način spajanja nekoliko disciplina u jednu, zajedno. Postoje mnoge teme i važni problemi koji su zanimljivi mladim ljudma. Uporaba psiholoških karakteristika ljudi u proučavanju eksperimentalnih metoda vodi ka oštrom povećanju interesa za proučavanje fizike. Ali fizičari i psiholozi se nikada nisu sreli skupa u učionici: oni proučavaju različite probleme bez nekakvih efikasnih promjena. Mladim ljudima su najzanimljiviji problemi koji su povezani za različite radikalne probleme koji su često u različitim granama znanja, kao što su fizika i psihologija. U ovom slučaju, rješenja zainteresiranosti interdisciplinarnim tečajem je efikasnija nego kao svaki posebno. Učenici su ekstremno privučeni neobičnim laboratorijima i njihovim dostignućima.


Više o ovoj temi možete pronaći na: http://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1081514.pdf



Pitanja za vas:
Što mislite koju ulogu psihologija može imati u interdisciplinarnim predmetima? Koliko je bitno znanje iz psihologije da bi se neki predmet učinio pristupačnijim i zanimljivijim učenicima?

Uključivanje psihologije u inkluzivnu pedagogiju: obogaćivanje dijaloga?

Inkluzivno obrazovanje je složeno polje istraživanja i prakse koje zahtijeva dobru komunikaciju  dijalog između svih uključenih. Inkluzivno obrazovanje je fokusirano na prevladavanje prepreka učenika u učenju i sudjelovanju na nastavnim programima te se pomijera od preokupiranosti određenom grupom. Psihologija je na neki način bila marginalizitana u ovakvim odgojnoobrazovnim dijalozima. Neki također pokazuju svoje sumnje o istraživanju ljudskih iskustava i odgoja kroz znanstvene metode psihologije. Ovaj članak govori o razlikaa između inkluzivnog odgoja, dijaloga te psihologije koja se fokusira na dijaloški aspekt inkluzivne pedagogije unutar razreda.




Istraživanja inkluzivnog odgoja

Novija istraživanja inkluzivnog odgoja ističu potrebu da se specijalnosti pojedinog polja ispitaju te da se uvidi što se zapravo događa u različitim kontekstima prakse. Smyth i suradnici su, na primjer., prihvatili internacionalnu komparacijsku perspektivu Pratili su 'provedbene putanje' četiriju Europskih zemalja (Irska, Austrija, Španjolska i Češka Republika) koje su se kretale prema inkluzivnim odgojnim sustavima zajednički u internacionalnim UN i Europskim političkim okruženjima. Zaključili su da bez obzira  na to što postoje dogovori o tome kako bi inkluzivni odgoj trebao izgledati, i dalje postoje manje nesuglasice kako se to može postići na nacionalnom i lokalnom nivou.
 


Ruth Kershner- Psihologija i inkluzivni odgoj

Moć struktra i socijalnih stanja utječu na one koji sudjeluju u produktivnom dijalogu o inkluzivnom odgoju. Značaj komunikacije, motivacije i socijalnih odnosa koji onemogućavaju ljudima da se povežu jedan s drugim kako bi proizveli više i izgradili nepristran edukacijski sustav. Upotreba raznih sredstava kako bi se podupirao dijalog, pomagalo artikulaciji pretpostavki, koncepata i postupaka kako u smijeru stvaranja  inkluzivne pedagogije u svim kontekstima.


Više o ovoj temi možete pronaći u članku: http://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1111714.pdf  


Pitanja za vas:
Što mislite u kojoj mjeri je psihologija potrebna kako bi se izgradio dobar nastavni program koji bi bio nepristran?  Koja je uloga razvojne psihologije u ostvarivanju boljeg obrazovanja za sve učenike?